
Kao i u cijeloj zemlji - potraga za radnom snagom problem je i na našem istoku.
U Osijeku - gradu koji je okružen s čak tri države na pola sata vožnje, neke zapreke i apsurdi prekograničnog zapošljavanja jasno su vidljivi.
Francuskinja Bekta posao je našla, među ostalim, u Nizozemskoj i
Njemačkoj. Volontirajući, danas pomaže mladima koji žele raditi u
inozemstvu.
- Moj prvi izazov bila je jezična barijera. Isprva se
čini uzbudljivo, ali zbog jezika možete se osjećati usamljeno. Mlada,
prvi put u stranoj zemlji, ne znam kamo ići, kako sve funkcionira,
ispričala je Bektha Djilidjel, Aebr.
Rad u inozemstvu može donijeti mnogo administrativnih i zakonskih zapreka.
-
Porezna politika, hoće li zdravstvenu skrb iskoristiti u državi rada
ili državi prebivališta... Čak i članice EU-a znaju imati drukčija
pravila. Te anomalije najviše se osjete upravo na granicama. Poslodavci,
primjerice, često imaju zapreke u priznavanju kvalifikacija
potencijalnog radnika, istaknula je Caitriona Mullan, stručnjakinja za prekograničnu suradnju.
Iako
je okružena s tri države, od toga dvije koje nisu u EU-u, Slavonija ima
velik problem i ne uspijeva lako doći do radne snage iz tih zemalja.
-
Radnici koji žive 100 kilometara odavde, praktički se tretiraju jednako
kako radnici s drugog kraja svijeta. Potencijal definitivno postoji,
gdje Hrvatska, posebno ova regija, propušta ekonomski i radni
potencijal. No, u praksi, još uvijek je radna snaga s Dalekog istoka
jeftinija, rekla je Dubravka Lacković Smole, stručnjakinja za radno pravo.
A
jeftiniji radnik znači - veći profit poslodavca. Novim Zakonom o
strancima jasnije su i strože propisane obveze poslodavaca. No pravnici
smatraju da se tvrtke premalo dubinski provjeravaju.
- Dolazi do
propusta rada naših inspektorata koji ne provjeravaju jesu li ti radnici
jednako plaćeni u skladu sa hrvatskim standardima, naglašava Lacković
Smole.
Za to vrijeme, dodaje, Hrvatska propušta radnu snagu iz susjedstva, a istodobno sebi potencijalno stvara kulturološki problem u budućnosti.